Preskoči na sadržaj

Odnosi sa drugima

Odnosi sa drugima

Odnosi sa drugima

Način na koji gradimo odnose sa drugim ljudima značajno utiče na naše emocionalno stanje, samopouzdanje i kvalitet života. Partnerski odnosi, odnosi sa porodicom, prijateljima i kolegama mogu biti izvor bliskosti, podrške i sigurnosti. Takođe i nesigurnosti, konflikata, razočaranja i emocionalnog opterećenja.

Kada se isti problemi u odnosima ponavljaju, kada teško postavljamo granice, stalno strahujemo od odbacivanja ili imamo osećaj da nas drugi ne razumeju. Psihoterapija može pomoći da bolje razumemo sebe i svoje obrasce ponašanja u odnosima sa drugima.

Zašto su odnosi sa drugima ponekad toliko zahtevni?

Odnose ne grade samo ono što se dešava između dvoje ljudi, već i naša prethodna iskustva, očekivanja, uverenja i način na koji smo naučili da se povezujemo sa drugima.

U odnosima često reagujemo automatski. Možemo previše ugađati drugima, povlačiti se kada dođe do konflikta, imati potrebu da kontrolišemo situaciju ili teško podnositi kritiku i odbijanje. Nekada biramo odnose u kojima se stalno osećamo nedovoljno vredno, neprimećeno ili nesigurno, iako svesno želimo drugačije.

Psihoterapijski rad omogućava da zastanemo i sagledamo šta se zapravo događa u našim odnosima. Kako reagujemo, šta očekujemo od drugih, čega se plašimo i koje obrasce iznova ponavljamo.

Kada problemi u odnosima postaju razlog za psihoterapiju?

Problemi u međuljudskim odnosima mogu imati različite oblike. Nekada su jasno vidljivi kroz česte konflikte i nesuglasice. U drugim situacijama se manifestuju kroz osećaj usamljenosti, nezadovoljstva ili emocionalne distance.

teško uspostavljate i održavate bliske odnose;

često ulazite u konflikte sa partnerom, članovima porodice ili drugim ljudima;

teško govorite o svojim potrebama i osećanjima;

imate problem da kažete „ne“ i postavite zdrave granice;

često ugađate drugima na sopstvenu štetu;

osećate strah od odbacivanja, napuštanja ili gubitka bliske osobe;

teško podnosite kritiku ili neslaganje;

imate utisak da vas drugi ne razumeju ili ne poštuju;

ponavljate slične obrasce u različitim odnosima;

osećate krivicu kada stavite svoje potrebe na prvo mesto;

osećate emocionalnu iscrpljenost zbog odnosa sa drugim ljudima.

Cilj psihoterapije nije da pronađe „krivca“ za probleme u odnosima, već da pomogne da razumete svoj deo odnosa, svoje potrebe, emocije i načine reagovanja.

Kako psihoterapija može pomoći u odnosima sa drugima?

Rad na odnosima sa drugima počinje razumevanjem sopstvenog unutrašnjeg iskustva. Kroz psihoterapijski proces možemo istraživati kako doživljavamo druge ljude, kako reagujemo u bliskim odnosima i šta se nalazi iza određenih emocija i ponašanja.

Psihoterapija ne podrazumeva učenje kako da menjamo druge ljude. Fokus je na tome da bolje razumemo sebe, svoje izbore i svoje načine reagovanja, kako bismo mogli da donosimo svesnije odluke o odnosima koje gradimo.

Odnos sa drugima počinje odnosom prema sebi

Način na koji doživljavamo sebe često se odražava i na način na koji ulazimo u odnose sa drugima. Ako svoje potrebe stalno stavljamo na poslednje mesto, teško prihvatamo sebe ili svoju vrednost određujemo kroz tuđe mišljenje, odnosi mogu postati prostor stalne nesigurnosti.

Rad na sebi ne znači povlačenje iz odnosa. Naprotiv, znači razvijanje sposobnosti da u njima budemo prisutni kao celovite osobe, sa svojim potrebama, osećanjima, vrednostima i granicama.

Kroz psihoterapiju možemo postepeno bolje razumeti sebe i svoje odnose, prepoznati ono što želimo da promenimo i razvijati drugačije načine povezivanja sa ljudima koji su nam važni.

Psihozofija

Psihoterapija predstavlja susrete i razgovore „jedan na jedan” između klijenta i psihoterapeuta

Blog sa psihoterapije

Kvalitetan odnos ne znači odsustvo problema, već sposobnost da se zajedno prevaziđu

Životne krize. Opasnost, izazov i prilika za rast.

Životne krize obično ne dolaze onda kada smo za njih spremni. Mogu nastati posle velikog gubitka, raskida, promene posla, bolesti, rođenja deteta ili odlaska dece iz kuće, ali i u periodima kada se spolja čini da je sve u redu. Ponekad tek tada postane jasno da način na koji smo do tada živeli više ne odgovara onome što nam je potrebno.

Faze žalovanja. Kako izgleda proces tuge nakon gubitka?

Gubitak bliske osobe može promeniti način na koji doživljavamo sebe, druge ljude i svet oko sebe. Tuga može doći u talasima: jednog dana možemo imati utisak da polako počinjemo da funkcionišemo, a već sledećeg nas neki miris, pesma, datum ili sasvim običan trenutak ponovo preplavi.